Wilhering

Wilhering leži na desnoj obali Dunava, ispod brane Ottensheim–Wilhering, na 2144,05. kilometru. Mjesto broji 6 235 stanovnika, a nad obalom se diže cistercitski samostan utemeljen 1146.; njegova crkva, građena od 1733. do 1751., slovi kao najvažnije rokoko zdanje Austrije. Vodostaj Dunava Wilhering čita se na letvi čija je nula na 249,12 metara iznad Jadrana. Prag niske vode je 214 centimetara, prag visoke 584, a prosjek razdoblja 2020. iznosi 322 centimetra. Stogodišnja voda popela bi se do 1 157 centimetara, dok se plovidba obustavlja tek na 674 centimetra — 90 iznad najviše plovne razine.

Samostan i brana

Samostan daje mjestu ime i prepoznatljiv obris; u njemu od 1895. djeluje gimnazija. Brana kod Ottensheima podignuta je između 1970. i 1974., a letva stoji nizvodno od nje.

Lipanj 2013.

Najviši dnevni vodostaj serije, 1 119 centimetara, zabilježen je 4. lipnja 2013. Bio je to vodostaj 82 centimetra viši od onoga iz 2002., kada je dosegnuo 1 037. Tijekom 2013. letva je dvanaest dana bila iznad praga visoke vode, a 2002. trinaest. Val je nahranila kiša u Alpama, a Inn, koji skuplja i Salzach, ulijeva se u Dunav kod Passaua, oko 80 kilometara uzvodno. Dio vode koji je tada podigao letvu stigao je iz tog sliva.

Najniži položaj u trideset godina

Godina 2026. donijela je minimum od 221 centimetra, samo sedam centimetara iznad praga; 2018. zabilježila je 234, a 2022. 249. Najsuši zapis u nizu ostaje 164 centimetra, od 22. siječnja 1979. Današnja 229 centimetra su 61 centimetar ispod prosjeka posljednjih trideset godina — najniži položaj u tom razdoblju. U cijeloj seriji od 1976. letva je 233 dana bila iznad praga visoke vode, a najviši vodostaj 2026. iznosio je 548 centimetara. Provela je i 154 dana pod pragom niske vode, ali u posljednja tri desetljeća niti jedan. Osamdeset i tri kilometra uzvodno vodomjer u Passau pokazuje što dolazi iz Bavarske; trideset i četiri kilometra nizvodno vodomjer u Mauthausenu označava početak linškog područja.