Preskoči na sadržaj

DanubeAlert.com

O Danube Alert

Postaje ispod LDC
90%
Postaje sa svježim mjerenjem
138/ 140
Aktivna upozorenja
82
Zadnje ažuriranje
06. 11. 2026.

Danube Alert je aplikacija koja ima za cilj pružanje ažurnih informacija o razinama vode na Dunavu, kako za obične korisnike, tako i za pretplatnike. Aplikacija olakšava praćenje razina vode i nudi prilagođena upozorenja prema kritičnim razinama utvrđenim od strane Dunavske komisije.

Podaci se dobivaju iz službenih izvora, poput AFDJ / INHGA (RO), OVF / VIZUGY (HU), DHMZ / DHZ (HR), RHMZ Srbije (RS), APPD (BG), Hydrographischer Dienst NÖ / OÖ (AT), WSV PEGELONLINE / HND Bayern (DE), SHMÚ (SK), ČHMÚ (CZ), ARSO (SI), FHMZ (BA), Serviciul Hidrometeorologic de Stat (MD), UkrHMC (UA), DanubePortal i meteoroloških podataka koje pruža Open-Meteo.

Neki dugi nizovi rekonstruirani su s vodomjera na suprotnoj obali, s tolerancijom od oko ±5 cm; napomena je ispod grafikona.

Rječnik hidroloških pojmova

Osamnaest pojmova sa stranica o razinama vode, upozorenjima, modelu i plovidbi, ukratko i sa stvarnim primjerom s postaje. Svaki pojam ima vlastitu poveznicu, pa možete uputiti izravno na onaj koji vas zanima.

Razina vode

Razina vode je visina vode očitana na postaji, u centimetrima iznad nule vodokaza postaje: govori koliko je voda visoko, a ne koliko vode teče.

Primjer: U Beogradu je 24. listopada 2026. razina vode bila 134 cm, 5 cm više nego dan prije.

Vidi također: Protok · Nula vodokaza (PNP)

LDC — Niska voda

LDC je najniža plovidbena razina Dunavske komisije, dosegnuta ili premašena u 94 % dana bez leda tijekom razdoblja od 30 godina.

Primjer: U Kienstocku LDC iznosi 161 cm; 27. listopada 2026. razina je bila 151 cm, 10 cm ispod praga.

HDC — Visoka voda

HDC je najviša plovidbena razina Dunavske komisije, premašena samo u 1 % dana bez leda u istom razdoblju od 30 godina.

Primjer: U Kienstocku HDC iznosi 601 cm, 440 cm iznad LDC-a.

ENR / HNN

ENR je rumunjska razina niske vode s trajanjem od 94 %, ekvivalent LDC-a na rumunjskom dijelu Dunava. HNN je rumunjska razina visoke vode s trajanjem od 1 %, ekvivalent HDC-a na rumunjskom dijelu Dunava.

Primjer: U Calafatu ENR iznosi −5 cm, a HNN 657 cm iznad nule vodokaza.

Nula vodokaza (PNP)

PNP je nula vodokaza, referentna razina od koje se mjere razine vode; nije prag.

Primjer: U Smederevu je nula vodokaza 65,36 m iznad razine mora; očitanje od 421 cm znači 69,57 m.

Vodomjerna letva

Vodomjerna letva je podijeljeno mjerilo učvršćeno u rijeci, s kojega se očitava razina vode.

Primjer: U Komárnu je nula vodokaza 103,335 m iznad razine mora, a 22. listopada 2026. voda je bila na 23 cm.

Rkm (riječni kilometar)

Rkm je riječni kilometar: udaljenost u kilometrima od ušća rukavca (Sulina), a ne od izvora. Na Dunavu rkm raste uzvodno, pa veći broj znači dalje od ušća.

Primjer: Calafat se nalazi na rkm 795, odnosno 795 km od ušća rukavca Sulina.

Protok

Protok je obujam vode koji u jednoj sekundi prođe kroz poprečni presjek rijeke, mjeren u kubnim metrima u sekundi (m³/s). Razina govori koliko je voda visoko; protok govori koliko vode teče.

Primjer: U Smederevu je 22. listopada 2026. protok iznosio 1200 m³/s pri razini od 421 cm.

Povratno razdoblje

Povratno razdoblje pokazuje koliko je neka razina rijetka: stogodišnja poplava ima 1 % šanse svake godine, a to ne znači da dolazi točno svakih 100 godina.

Primjer: U Achleitenu razina stogodišnje poplave iznosi 914 cm.

Razina obrane od poplava

Razina obrane od poplava je razina koju određuje država i od koje počinju mjere protiv poplava. Rumunjska ima tri stupnja — CA, CI, CP; Mađarska stupnjeve I–III, a Srbija redovna i vanredna odbrana.

Primjer: U Isaccei su stupnjevi CA 380 cm, CI 508 cm i CP 520 cm.

Stanje „rezerva”

Vodostaj dolazi sa susjednog rezervnog vodomjera: uobičajeni izvor postaje nedostaje ili je zastario, pa je ova vrijednost zamjena svedena na istu nulu vodomjera, a ne uobičajeno očitanje postaje.

Primjer: U Budimpešti su 22. listopada 2026. dva izvora za isti sat dala 410 cm i 12 cm; takva se razlika ne miješa, a kad uobičajeni izvor nedostaje, brojku preuzima susjedna postaja, označena kao „rezerva”.

Model ili mjerenje

Prognoza protoka — koliko će vode proteći — nije mjerenje, nego izračun modela iz oborina i podataka o slivu.

Primjer: U Bezdanu je 22. listopada 2026. voda bila na −146 cm, a prognoza za 23. listopada bila je −158 cm: prvo je mjerenje, drugo izračun.

Povratna razdoblja od 2, 5 i 20 godina

Stupnjevi od 2, 5 i 20 godina su povratna razdoblja koja model prati u svakoj riječnoj ćeliji. To su protoci, a ne razine, i čitaju se na istoj ljestvici kao stogodišnja poplava: što je razdoblje dulje, prag je viši.

Primjer: U Achleitenu LDC iznosi 258 cm, HDC 510 cm, a HW100 914 cm; stupnjevi od 2, 5 i 20 godina su protoci, a ne razine, i čitaju se u m³/s.

Vidi također: Povratno razdoblje

Ansambl prognoza

Ansambl prognoza pokreće isti model više puta s malim razlikama u početnim podacima i daje raspon umjesto jednog broja. Stranica čuva medijan i kvartile P25/P75, a ne svakog člana.

Primjer: Ansambl prognoza ima 50 članova, a sezonski 51; čuvaju se medijan i kvartili P25/P75, a ne 50 članova, a tjedni bilten tiska samo smjer, bez ijedne brojke modela.

Prognoza modela i službena prognoza

Na grafikonu su dvije prognoze koje se ne miješaju: službena za razinu na postaji i prognoza modela, izračunata zasebno. Prognoza modela: Prognozu protoka izračunava hidrološki model iz oborina i podataka o slivu; to nije očitanje na vodomjeru. Model ima vlastitu nesigurnost i ograničen horizont prognoze, pa se može razlikovati od stvarnog protoka.

Primjer: U Bezdanu je 22. listopada 2026. službena prognoza za 23. listopada bila −158 cm, a za 24. listopada −163 cm; prognoza modela računa se zasebno, iz kiše i podataka o slivu, i može se razlikovati.

Vidi također: Model ili mjerenje · Ansambl prognoza

Kvaliteta modela na postaji

Oznaka kvalitete govori za svaku postaju koliko se model u prošlosti poklapao s izmjerenim protokom: dobar, osrednji ili slab. Prognoza modela ovdje je pouzdana do +N dana.

Primjer: U Smederevu je 22. listopada 2026. izmjereni protok bio 1200 m³/s; oznaka kvalitete ne gleda službenu prognozu, nego uspoređuje model s tim mjerenjem, na horizontima od 1–5 dana.

Vidi također: Model ili mjerenje

Suša u pokazateljima modela

Pokazatelj iz modela, ažurira se svakih 10 dana. Na karti svako područje ima jedan stupanj: oborine ispod prosjeka, suho tlo ili oštećena vegetacija; što je boja toplija, suša je odmakla dalje. Na karti su rijeke s niskim protokom obojene od žute do crvene; crvena označava najteži nedostatak vode, a siva da rijeka nije ocijenjena.

Primjer: Na Dravi je suša 2026. donijela rekordni minimum 22. listopada, a pokazatelji suše preračunavaju se svakih 10 dana.

Promatrane poplavljene površine

Promatrane poplavljene površine su obrisi sa satelitskih snimaka na određeni datum: prikazuju vodu vidljivu tada, a ne upozorenje ni službenu granicu poplave.

Primjer: U poplavi od 21. rujna 2024. jedna je satelitska snimka pokazala 628 piksela vode, odnosno 219,54 km² poplavljenih površina.

Izvori podataka

DanubeAlert prikazuje službene vodostaje koje objavljuju nacionalne hidrološke službe i uprave plovnih putova u porječju Dunava:

DanubePortal (Danube FIS) dopunjuje samo dane bez službenog mjerenja; meteorološki podaci dolaze s Open-Meteo.

Za Komárno i Štúrovo niz prije 2024. rekonstruiran je s mađarskog vodomjera kod istog mosta (Komárom, Esztergom; OVF): mađarski vodostaj plus medijan razlike između dvaju vodomjera, izračunat za svaku hidrološku godinu.

Kako provjeravamo podatke

Prikazani vodostaji dolaze iz službenih mjerenja na rijeci koja provode službe pojedinih zemalja. Očitanje ne prihvaćamo samo zato što je stiglo: uspoređujemo ga s drugim izvorom postaje, ako postoji, i sa susjednim postajama na istoj rijeci, koje bi se trebale kretati zajedno.

Kada dva izvora daju različite brojeve, prvo provjeravamo mjere li od iste nule vodokaza — iste crte od koje mjerenje počinje. Ako razlika među njima nije stalna ili nije provjerena, nizove ne miješamo. Ako izvor doista odstupa od ostalih, njegova se očitanja više ne prikazuju; kada ga može zamijeniti drugi provjereni izvor, vodostaj se prikazuje s oznakom „rezerva“.

Kada je posljednje očitanje starije od granice koju smo postavili, postaja se prikazuje s oznakom „staro očitanje“ i s danom na koji se odnosi. Ne prikazujemo ga kao današnji vodostaj i iz njega ne izvodimo današnji trend ni stanje.

Neki su stari nizovi rekonstruirani iz mjerenja na suprotnoj obali, jer su mjerenja na vlastitoj obali postaje nedostajala. Dva se mjerenja razlikuju za otprilike ±5 cm, a niz ispod grafikona nosi napomenu: to je rekonstrukcija, a ne mjerenje na toj postaji.

Prognoza protoka — koliko će vode proteći — nije mjerenje, nego izračun modela iz oborina i podataka o slivu. Grafikon je prikazuje odvojeno, pod nazivom „Prognoza modela“; model ima vlastitu nesigurnost, može pogriješiti i nije upozorenje na poplavu.

Ne izmišljamo vrijednosti ondje gdje nedostaju: praznine u nizu ne popunjavamo iz modela, a vrh koji sam odskače u odnosu na oba susjeda uklanjamo iz niza, jer je prije pogreška u znamenkama nego poplava.

Navođenje izvora

  • Austrija: vodostaji dolaze od austrijske hidrografske službe (Hydrographischer Dienst) i njegova portala eHYD; obvezno je navesti „Datenquelle: ehyd.gv.at", a licenca je CC BY 4.0.
  • Hrvatska: vodostaji dolaze od Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ / DHZ), hrvatske nacionalne hidrološke službe.
  • Rumunjska: vodostaji dolaze od uprave donjeg Dunava (AFDJ), a objavljuje ih eDelta.
  • Mađarska: vodostaji dolaze od Országos Vízügyi Főigazgatóság (OVF) i njegovih regionalnih direkcija VIZIG; obvezno je navesti „Forrás: OVF / VIZIG".
  • Slovačka: vodostaji dolaze od Slovenský hydrometeorologický ústav (SHMÚ); niz preuzet preko DanubeHIS (ICPDR) nalazi se pod licencom CC BY-NC-SA 4.0.
  • Rumunjska: vodostaji dolaze i od Nacionalnog instituta za hidrologiju i gospodarenje vodama (INHGA).
  • Rumunjska: za porječja Jiua, Olta, Vedee, Sereta i Pruta posljednji vodostaji preuzeti su iz DanubeHIS-a (ICPDR), dostavlja ih INHGA, pod licencom CC BY-NC-SA 4.0.
  • Srbija: vodostaji dolaze od Republički hidrometeorološki zavod Srbije (RHMZ).
  • Bugarska: vodostaji dolaze od Nacionalnog instituta za meteorologiju i hidrologiju (NIMH) i od Izvršne agencije za istraživanje i održavanje Dunava (APPD).
  • Njemačka: vodostaji dolaze iz PEGELONLINE (WSV), a prognoze za bavarski Dunav dolaze od Bundesanstalt für Gewässerkunde (BfG).
  • Modelirana prognoza protoka dolazi iz modela GloFAS i EFAS Službe Copernicus za upravljanje izvanrednim situacijama (CEMS); licenca zahtijeva navod „Contains modified Copernicus Emergency Management Service information 2026” i ono ne znači da Europska unija ili ECMWF odobravaju ili podržavaju DanubeAlert; podaci modela služe samo za informaciju i nisu upozorenje na poplavu.
  • Pokazatelji suše (Low-Flow Index, vlažnost tla i kombinirani pokazatelj suše) dolaze iz Europskog opservatorija za sušu (EDO) Službe Copernicus za upravljanje izvanrednim situacijama (CEMS); licenca zahtijeva navod „Contains modified Copernicus Emergency Management Service information 2026”, a podaci EDO objavljeni su pod licencom CC BY 4.0 (© Europska unija, 1995–2026).
  • Hidrološki godišnjaci Dunavske komisije izvor su dnevnih vodostaja prije 2011. za glavne vodomjere; godišnjaci su objavljeni uz sva prava pridržana, a njihova licenca zahtijeva navođenje izvora.
  • Dnevni vodostaji iz 2002. na rumunjskim dunavskim vodomjerima dolaze iz EURODELTA skupova koje je GeoEcoMar objavio u PANGAEA; podaci su objavljeni pod licencom CC BY 4.0.
  • Crna Gora: vodostaji i podaci iz godišnjaka za 2023. dolaze od Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju (ZHMS), objavljeni pod licencom CC BY, uz navod „ZHMS CG – 2023”.
  • Slovenija: vodostaji dolaze od Agencija Republike Slovenije za okolje (ARSO), objavljeni pod licencom CC BY 4.0, uz navod „Vir: ARSO”.
  • Srbija: hidrološki godišnjaci RHMZ-a izvor su dnevnog niza od 1991. do 2025.; godišnjaci su objavljeni uz pridržana prava izdavača, a njihova stroga licenca zahtijeva suglasnost izdavača i navođenje izvora.
  • Češka: vodostaji dolaze od Český hydrometeorologický ústav (ČHMÚ), objavljeni pod licencom CC BY 4.0, uz navođenje izvora.
  • Poljska: vodostaji dolaze od Instytut Meteorologii i Gospodarki Wodnej (IMGW-PIB), čiji se javni podaci koriste uz navođenje izvora i prema uvjetima licence instituta.
  • Rumunjska: vodostaji na Buzau i Ialomiti dolaze iz Rumunjskog nacionalnog instituta za hidrologiju i gospodarenje vodama (INHGA), čitaju se kroz javno zrcalo wasserpegel.com (licencija za ponovnu upotrebu nije objavljena); atribucija ostaje na INHGA, a zrcalo samo prenosi jutarnje mjerenje.
  • Njemačka: dugi dnevni nizovi za bavarski Dunav i Inn dolaze iz Gewässerkundlicher Dienst Bayern (GKD) Bayerisches Landesamt für Umwelt; obvezno navođenje izvora prema licenci je „Datenquelle: Bayerisches Landesamt für Umwelt, www.lfu.bayern.de”, a podaci su objavljeni pod licencom CC BY 4.0.
  • Mađarska: dnevni vodostaji za 2002–2023 dolaze iz Vízügy arhive otvorenih podataka Országos Vízügyi Főigazgatóság (OVF); portal dopušta korištenje uz navođenje izvora („Forrás: Országos Vízügyi Főigazgatóság / területi Vízügyi Igazgatóság”), ali ne objavljuje otvorenu licencu za ponovnu upotrebu, a pravna napomena stranice za ponovnu objavu zahtijeva pisani pristanak, zato DanubeAlert navodi izvor i ne distribuira podatke dalje.
  • Srbija: dnevni vodostaji za 1991–2003 dolaze iz skeniranih hidroloških godišnjaka Republički hidrometeorološki zavod Srbije (RHMZ), pročitanih OCR-om; godišnjaci su objavljeni uz pridržana sva prava i bez licence za ponovnu upotrebu, zato je izvor naveden, a ponovna upotreba zahtijeva suglasnost izdavača.
  • Modelirani protok i reanaliza dolaze iz GloFAS i EFAS skupova podataka Službe Copernicus za upravljanje izvanrednim situacijama, preuzetih preko CEMS Early Warning Data Store (EWDS) pod licencom CEMS-FLOODS; obvezna napomena koju zahtijeva licenca je „Contains modified Copernicus Emergency Management Service information 2026”, ona ne znači da Europska unija ili ECMWF odobravaju ili podržavaju DanubeAlert, a podaci modela služe samo za informaciju i nisu upozorenje na poplavu.
  • Pokazatelji suše (standardizirani indeks oborina, standardizirani indeks oborina i evapotranspiracije, indeks vlažnosti tla i kombinirani pokazatelj suše) dolaze iz Europskog opservatorija za sušu (EDO) Službe Copernicus za upravljanje izvanrednim situacijama; obvezna napomena koju zahtijeva licenca je „Contains modified Copernicus Emergency Management Service information 2026”, a podaci EDO objavljeni su pod licencom CC BY 4.0 (© Europska unija, 1995–2026).
  • Promatrane poplavljene površine dolaze iz komponente Global Flood Monitoring (GFM) Službe Copernicus za upravljanje izvanrednim situacijama; obvezna napomena koju zahtijeva licenca je „Contains modified Copernicus Emergency Management Service information (GFM)”, podaci su objavljeni pod licencom CEMS-FLOODS (© Europska unija) i nisu službeno upozorenje na poplavu.

Transparentnost podataka

O sustavu upozorenja

Aplikacija Danube Alert uključuje sustav upozorenja koji svatko prilagođava sebi. Neprekidno prati vodostaj i javlja vam kada voda dosegne pragove koje ste postavili. Upozorenja stižu e-poštom.

Vrste upozorenja

  • Upozorenja za kritične razine: Korisnici primaju upozorenja kada se razina vode približava određenoj kritičnoj vrijednosti definiranoj LDC-om (najniža prihvatljiva razina) ili HDC-om (najviša prihvatljiva razina), s konfigurabilnim pragom, po zadanoj vrijednosti 80% od tih razina.
  • Prilagođena upozorenja: Svaki korisnik može postaviti specifičnu razinu vode na kojoj želi primiti upozorenje. Ovaj prag je potpuno konfigurabilan i može se mijenjati u bilo kojem trenutku iz panela za upozorenja.
  • Kontinuirano praćenje: Sustav izbjegava ponavljajuća upozorenja i šalje obavijesti samo kada razina vode dosegne 10-15% blizine kritičnog praga ili vrijednosti postavljene od strane korisnika, s marginom pogreške od 2% kako bi se spriječila lažna uzbunjivanja.

Metode obavještavanja

E-pošta: Upozorenja stižu na adresu koju ste potvrdili; možete odabrati i dnevno izvješće s postajama koje pratite.

Napredne opcije za upravljanje upozorenjima

Danube Alert korisnicima nudi intuitivnu, 100% responzivnu kontrolnu ploču koja se može pristupiti s bilo kojeg uređaja. Korisnici mogu:

  • Konfigurirati frekvenciju upozorenja: Izbjegavajte preopterećenje obavijestima postavljanjem maksimalnog broja upozorenja po danu.
  • Podesiti pragove upozorenja: Odredite koliko blizu LDC-u ili HDC-u razina vode mora doći kako bi se aktiviralo upozorenje.
  • Odabrati vrstu praga: LDC/HDC u postotku, službene razine obrane od poplava ondje gdje ih izvor objavljuje ili vlastiti vodostaj.

Sustav upozorenja Danube Alert dizajniran je za pružanje brzih i točnih obavijesti, pomažući korisnicima da budu informirani o kritičnim uvjetima i da pravovremeno reagiraju u slučaju hitnosti.

Za više informacija ili pitanja pišite nam e-poštom: adrian@danubealert.com